,

Pametni gradovi – koliko internet utiče na njihov razvoj

Pametni gradovi predstavljaju urbana područja koja koriste različite vrste elektronskih senzora “Interneta inteligentnih uređaja (Internet of Things) za prikupljanje podataka, a potom se ti podaci koriste za efikasnije upravljanje imovinom grada i osnovnim resursima.

To uključuje podatke koji se prikupljaju od građana i gradskih uređaja, a koji se potom obrađuju i analiziraju radi boljeg praćenja i upravljanja osnovnih gradskih sistema – saobraćaja i transporta, elektrana, vodovodnih mreža, otpada, otkrivanja kriminala i drugih značajnih usluga u jednoj zajednici

Pametni gradovi su gradovi budućnosti, odnosno vizionarski koncept urbanog razvoja koji integrišu informacione i komunikacione tehnologije (ICT) i već pomenuti IoT, sa ciljem da se što bolje optimizuje efikasnost gradskih operacija i usluga, kao i da se povežu sa građanima.

Da bi se povezali sa građanima i ponudili im najbolja moguća rešenja i usluge gradskih službi, pametni gradovi moraju da koriste različite tipove senzora za prikupljanje podataka i internet za njihovu dalju distribuciju. Ti podaci se zatim koriste za efikasno upravljanje sredstvima i resursima.

Pametni grad je zapravo grad informacija

Da bi se održao koncept pametnog grada, važno je da on putem instaliranih senzora u realnom vremenu, tokom čitavog dana prikuplja neophodne informacije i dostavlja ih na javnu internet stranicu.

U takvom gradu mnogi stanovnici koriste internet kako bi mogli da dobiju sve potrebne informacije putem IT infrastrukture, zahvaljujući metodi razmene informacija među građanima.

Koristeći taj pristup, pametni grad postaje pravo urbano središte gde je najvažnija stvar uspostavljena veza između gradskih usluga, ali i interakcija sa ljudima i glavnim gradskim institucijama.

Kako se prikupljaju podaci od građana?

Jedan od načina za prikupljanje neophodnih informacija “sa terena” u realnom vremenu, jeste prikupljanje pomoću pametnih uličnih svetiljki. Savremena LED ulična rasveta pored svojih osnovnih funkcija, može posedovati i druge napredne tehnologije koje mogu pomoći u stvaranju jednog pametnog grada.

Pametna ulična svetla mogu posedovati kamere ili senzore, koji omogućavaju detekciju pokreta. To u praksi znači, da kada kamera ili senzor sa jedne svetiljke detektuju nekog od učesnika u saobraćaju, oni tu informaciju “saopštavaju” susednoj uličnoj svetiljki, koja odmah reaguje i obasjava područje. Na taj način se postiže da potrebna svetlost bude uvek dostupna građanima tamo kuda se kreću.

Pametna javna rasveta može posedovati i video, zvučne i pokretne sposobnosti koji omogućavaju efikasno korišćenje i pružanje sigurnosnih usluga na područijima u gradu gde je potrebna posebna obazrivost i povećan stepen bezbednosti.

Moderna ulična rasveta koja se koristi u pametnim gradovima ima sisteme koji omogućavaju prikupljanje podataka o dostupnosti parking mesta u realnom vremenu. Te informacije se zatim mogu, putem interneta i specijalne aplikacije, proslediti korisnicima ili pružaocima parking usluga, čime se značajno olakšava traženje parking mesta i smanjuje emisija štetnih gasova i potrošnja goriva.

Platforme i tehnologije neophodne za funkcionisanje pametnih gradova

Savremene internet tehnologije promovišu korišćenje usluga baziranih na cloud-u, kao što je Internet inteligentnih uređaja, ali i korišćenje pametnih telefona, pametnih senzora i drugih savremenih uređaja čime se otvaraju novi načini za povezivanje, komunikaciju, a zatim i rešavanje problema.

Pametni grad bi trebalo da koristi sve prednosti interneta, tačnije da prikupljene podatke i tehnologiju iskoristi za veću efikasnost, poboljšavanje održivosti, stvaranje ekonomskog razvoja i poboljšanje kvaliteta života za ljude koji žive i rade u gradu.

Internet inteligentnih uređaja

Internet inteligentnih uređaja (IoT) je pojam koji se odnosi na milijarde fizičkih uređaja širom sveta koji su opremljeni senzorima i softverima, i koji su povezani na internet kako bi prikupljali i delili podatke.

Na taj način se ovim uređajima omogućava tzv. “digitalna inteligencija” tj. daje im se mogućnost da bez učešća čoveka koriste potrebne podatke u odgovarajuće vreme, uz pomoć kojih uređaji mogu sami da regulišu svoj rad.

IoT je tehnologija koja obezbeđuje efikasno povezivanje digitalnog i fizičkog sveta, odnosno povezivanje senzora iz stvarnog sveta sa internetom, te su zbog toga internet i pametni gradovi tako usko povezani.

Može se reći da je IoT jedinstveni sistem koji omogućava da se podaci prenose preko interneta, a da se pri tom ne zahteva interakcija između ljudi ili između ljudi i računara.

IoT aplikacije koje se koriste u pametnim gradovima širom sveta

Evropa je vodeći kontintet kada je razvoj pametnih gradova u pitanju, a sve prednosti interneta i pametnih tehnologija najviše koristi holandski Amsterdam. Ovaj grad je jedan od pionira, ali i lidera starog kontinenta kada je reč o uspostavljanju koncepta pametnog grada.

Pariz je 2011. godine pokrenuo program deljenja električnog automobila, pod nazivom “Autolib”, a vozni park ove organizacije danas broji više od 3000 vozila. Sva vozila su povezana internetom i mogu biti praćena preko GPS-a, dok njihovi vozači imaju mogućnost korišćenja aplikacije kako bi unapred rezervisali parking mesto.

U Londonu su gradske vlasti najavile da započinju testiranje smart parking projekta, koji bi trebalo da omogući vozačima brže pronalaženje parking mesta. Ova mogućnost bi takođe trebalo da utiče i na smanjenje gužve u saobraćaju.

Kopenhagen već neko vreme koristi pametne senzore za praćenje gradskog biciklističkog saobraćaja, koji pružaju značajne informacije koje se koriste za poboljšanje biciklističkih ruta u gradu. To je od ključnog značaja za grad, s obzirom na to da više od 40% stanovnika Kopenhagena koristi bicikl kao prevozno sredstvo svaki dan.

S druge strane okeana, Njujork je uveo tehnologiju koja detektuje pucnjave iz vatrenog oružja koji se detektuju u policijskim stanicama u Bruklinu i Bronksu, a želja gradskih čelnika je da se ova tehnologija proširi i na ostale delove grada..

San Diego koristi kamere koje su ugrađenje u semafore, a koje bi trebalo da prate pešački saobraćaj. Cilj je da se tokom najvećeg špica preusmere automobili kako bi se izbegle pešačke nesreće, ali i smanjile gužve.

Iz svega navedenog jasno je koliko je velik značaj i uticaj interneta na pametne gradove i da bez online povezivanja smart city koncept ne bi ni mogao biti implementiran.

Pametni gradovi pružaju efikasniji i kvalitetniji način života za svoje stanovnike, a zahvaljujući internetu moguće su i metode koje se koriste za dostizanje ovih ciljeva, što svedoči da su internet i pametni gradovi neraskidiva veza koja će u budućnosti iskoristiti svoj puni potencijal.


Avokado.rs

Leave a Comment